Autobus od BIJELO POLJE do HERCEG NOVI ne prolazi kroz druge gradove ili veća značajna mjesta. Prvi autobus kreće u 02:20, dok posljednji polazak možete uhvatiti u 14:44. Dužina puta je oko 269 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 06 sati i 05 min.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje BIJELO POLJE - HERCEG NOVI postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od BIJELO POLJE do HERCEG NOVI su:AUTOPREVOZ ZATON, BOŽUR, Jadran ekspres Kotor, Lasta Beograd.

Bijelo Polje

Bijelo Polje se nalazi u udolini koju presijeca planinska rijeka Lim. Nekada je to zaista bilo polje, s proljeća prekriveno cvjetovima bijele rade, cvijeta koji je i polju i tamošnjem naselju odredio ime – Bijelo Polje. To je i značenje turske riječi  Akovo za naseljeno mjesto, nekada poznatu stanicu Dubrovačkih karavana, koje se zvalo Nikolj–pazar.

Od svih gradova na sjeveru Crne Gore, Bijelo Polje ima najpovoljniji geografski položaj. Nalazi se na raskrižju važnih putova: na pruzi Beograd–Bar, na magistrali koja od Beograda vodi prema moru, dobre su veze Bijelog Polja i prema Pljevljima i Žabljaku, uz kanjon Tare, prema Beranama, Plavu i Rožajama i dalje Ibarskom magistralom prema Srbiji.

Sudeći po arheološkim nalazima na samom području grada, moguće je govoriti o postojanju jedne rimske naseobine na obali Lima, u neposrednoj blizini današnjeg centra Bijelog Polja. U naselju Pruška pronađen je bakarni rimski novčić cara Probusa iz druge  polovice 2. stoljeća. Na lokalitetu latinskog groblja postojale su nadgrobne ploče iz vremena 2. do 3. stoljeća n. e. Negdje pred Drugi svjetski rat, otkriven je na ovom lokalitetu žrtvenik sa natpisom od čvrstog bijelog kamena, podignut rimskom božanstvu Herkulu. Ovaj žrtvenik se danas čuva u crkvi Svetog Nikole u Nikoljcu. Vjerojatno je na području Bijelog Polja u doba Rimljana postojao grad (Municipijum) sa određenom samoupravom.

U općini Bijelo Polje,zbog raseljavanja, danas  živi  15.883 žitelja, po popisu iz 2003 godine.

Herceg Novi

Herceg Novi, grad sa specifičnom mikroklimom i više od 200 sunčanih dana godišnje, postaje jedna od najposjećenijih turističkih destinacija Crne Gore.

Smješten na ulazu u jedan od najljepših svjetskih zaliva Boku Kotorsku i podno planine Orjen Herceg Novi turistima nudi bogato spomeničko nasljeđe, manastire i crkve, brojna utvrđenja poput Španjole, Kanli Kule, Sat Kule i nadaleko poznata stepeništa, po kojima je i dobio nadimak „Grad od skalina“.

Prvo ime Herceg Novog je bilo Sveti Stefan, kada je i osnovan 1382. godine u sastavu Kraljevine Bosne za vrijeme vladavine kralja Tvrtka Prvog Kotromaniću. Tvrtkova želja je bila da Kraljevina Bosna dobije sopstvenu luku kako bi bila trgovinski nezavisan od Dubrovnika. Dubrovčani su stoga blokirali grad i primorali Tvrtka da prizna njihov monopol nad trgovinom soli. Poslije Tvrtkove smrti, vojvoda Sandalj Hranić Kosača je zadobio naselje.

Svoje današnje ime, Herceg Novi, dobio je u vrijeme vladavine Sandaljevog sestrića, hercega od Svetoga Save Stefana Vukčića Kosače, kada je doživio i najveći procvat i razvoj. Turci ga osvajaju 1482. godine i vladaju njime dva vijeka, sve do 1687. godine.

Nakon toga na njegovom tlu smjenjuju se razni narodi i civilizacije, ostavljajući duboke tragove na istoriju, kulturu i ukupan razvoj ovoga kraja. Nakon Turaka grad osvajaju Mlečani, koji vladaju sve do propasti Mletačke republike 1797. godine. Od tada dolazi do čestih promjena uprave u Herceg Novom.

Hrceg Novi je poznat po izrazito bogatom kulturnom programu koji u ljetnjim mjesecima obuhvata prije svega tradicionalni filmski i muzički festival. Naravno, manifestacije se značajnim djelom organizuju i ostalih mjeseci, što doprinosi da grad „živi“ tokom čitave godine.