Kragujevac

Kragujevac je, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, sa 179.417 stanovnika četvrti po veličini grad u Srbiji i sjedište Šumadijskog okruga, a nalazi se oko 120 kilometara južno od Beograda. Podignuta je na obalama reke Lepenice, u dolini između krajnjih ogranaka Rudnika, Crnog vrha i Gledićkih planina. Kragujevac se prvi put pominje u turskom popisu iz 1476. godine kao „Kragujfoča“. Ime je dobio po ptici kraguj (vrsta jastreba) koja se koristila za lov u srednjem vijeku, a danas zauzima počasno mjesto na grbu grada.
 
Ovaj grad se po mnogo čemu može nazvati "prvim u Srbiji" - bio je prva prijestolnica moderne srpske države (1818-1841), u njemu je osnovana prva gimnazija u Srbiji, kao i Licej, preteča Beogradskog sveučilišta, prvi sud, prvo pozorište, prve novine, prva apoteka, galerija slika, muzej, biblioteka... Grad ima nekoliko važnih institucija od regionalnog i nekih od nacionalnog značaja u oblasti kulture i umjetničke djelatnosti .
 
Kragujevac je značajno privredno, kulturno, obrazovno i zdravstveno središte Šumadije, Pomoravlja i okolnih regiona, a danas je jedno od najjačih administrativnih i industrijskih središta Srbije. Zahvaljujući željezničkom i cestovnom prometu, Kragujevac je povezan s Beogradom, Nišom, Kraljevom, Čačkom i drugim gradovima. Najpoznatije je po tvornici automobila "Zastava" i istoimenoj tvornici oružja.
 
Grad je to s bogatom poviješću i kulturnom baštinom. Jedno od najznačajnijih povijesnih mjesta u Kragujevcu je Spomen park posvećen stradanju civila u Drugom svjetskom ratu. Ovaj spomenik podsjeća na masakr koji se dogodio 21. listopada 1941. godine, kada je u Kragujevcu pogubljeno više od 7.000 ljudi. Memorijalni park sastoji se od spomen-kapelice, spomenika, muzeja, kao i memorijalnog kompleksa savršeno osmišljenog da odražava značaj ovog tragičnog događaja.
 
U samom središtu grada posjetitelji mogu istražiti povijesne znamenitosti poput kneževog arsenala. Uz šetnju starom gradskom jezgrom, možete posjetiti brojne kafiće, suvenirnice i restorane koji nude tradicionalnu srpsku kuhinju. Ako želite da saznate više o istoriji ovog grada, morate posetiti Muzej Kragujevca.
 
Noćni život
 
Club Tresor, Club Caffe Caffe, "Geto", "Dionis"
 
 
Restorani
 
"Mustang", "Gastro komitet 27", Restoran Dvorište, "Biblioteka kod Milutina", "Oranica Woodland", "Vega"
 
 
Кonobe
 
Konoba Akustik Kragujevac, Garden House cafe, Kafana Balkan, Tapas bar
 
 
 
Manifestacije
 
ARSENAL fest, Joakimfest, Međunarodni jazz festival OFF. Međunarodni glazbeni festival OKTOH, Međunarodni lutkarski festival "Zlatna iskra".
 
 
 
Smještaj
 
Popularni hoteli i moteli
 
Hotel Šumarice, Hotel Ženeva, Hotel Ravni Gaj, Hotel President De Luxe, Hotel Zelengora, Hotel Industrial
 
 
Šoping
 
BIG FASHION Kragujevac, "Decathlon", Shopping centar Radnički
 
 
Važni telefoni
 
Hitna pomoć 194
 
Policija 192, +381 34 378-200
 
Vatrogasna postrojba 193
 
 
 
Autobusni kolodvor +381 34 354-659, +381 34 354-660
 
Dom zdravlja +381 34 32 30 52

Venecija

Venecija je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 272.000 stanovnika. Od 272,000 stanovnika u općini Venecija, oko 62,000 stanuje u povijesnom središtu, a većinom u velikim župama (frazione) Mestre i Marghera (kopneni dio grada). Mestre je povezan s Venecijom starijim željezničkim (1846.) i novijim automobilskim mostom (1933.), nazvanim Ponte della Libertà (Most Slobode). Mestre je najveće naselje u Italiji koji nema status autonomnog grada.

Grad je poznat po kanalima, gondolama i bogatoj povijesti, većinom neovisnog grada koji je bio središte Mletačke Republike.

Grad se nalazi na 117 manjih otoka u močvarnoj venecijanskoj laguni u venecijanskom zaljevu na sjeveru Jadranskog mora. Laguna se prostire uz talijansku obalu između ušća rijeka Po na jugu, i Piave na sjeveru.

Najznačajnije turističke atrakcije grada su:

  • Trg svetog Marka (Piazza San Marco) je glavni gradski trg u Veneciji. Jedan je od rijetkih drevnih europskih trgova koji su pješačka zona, bez motoriziranog prometa koji se obavlja samo kanalima. Svi ostali trgovi u Veneciji se, zbog manje veličine, ne zovu piazza nego campi. Trg potječe iz malenog otvorenog trga ispred stare bazilike sv. Marka iz 9. stoljeća. God. 1177. uvećan je i dobio je današnji oblik, kada su zatrpani mala luka i kanal Batario, koji su do tada izolirali Duždevu palaču od trga.
  • Bazilika svetog Marka je venecijanska katedrala i najpoznatija crkva u Veneciji i primjer bizantske arhitekture u Europi. Nalazi se na trgu sv. Marka u četvrti (sestiere) San Marco koja je spojena na duždevu palaču. Izvorno je bazilika bila kapela vladara Venecije, a ne zvanična gradska katedrala, dok 1807. godine nije postala sjedište venecijanske nadbiskupije.
  • Duždeva palača (talijanski: Palazzo Ducale) je gotička palača koja je služila kao rezidencija duždeva (izabranih vojvoda) Mletačke Republike. Bilo je uvriježeno da nakon izbora, svaki dužd napusti svoj dom i nastani se u duždevoj palači u trajanju svog mandata.