Kragujevac

Kragujevac je, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, sa 179.417 stanovnika četvrti po veličini grad u Srbiji i sjedište Šumadijskog okruga, a nalazi se oko 120 kilometara južno od Beograda. Podignuta je na obalama reke Lepenice, u dolini između krajnjih ogranaka Rudnika, Crnog vrha i Gledićkih planina. Kragujevac se prvi put pominje u turskom popisu iz 1476. godine kao „Kragujfoča“. Ime je dobio po ptici kraguj (vrsta jastreba) koja se koristila za lov u srednjem vijeku, a danas zauzima počasno mjesto na grbu grada.
 
Ovaj grad se po mnogo čemu može nazvati "prvim u Srbiji" - bio je prva prijestolnica moderne srpske države (1818-1841), u njemu je osnovana prva gimnazija u Srbiji, kao i Licej, preteča Beogradskog sveučilišta, prvi sud, prvo pozorište, prve novine, prva apoteka, galerija slika, muzej, biblioteka... Grad ima nekoliko važnih institucija od regionalnog i nekih od nacionalnog značaja u oblasti kulture i umjetničke djelatnosti .
 
Kragujevac je značajno privredno, kulturno, obrazovno i zdravstveno središte Šumadije, Pomoravlja i okolnih regiona, a danas je jedno od najjačih administrativnih i industrijskih središta Srbije. Zahvaljujući željezničkom i cestovnom prometu, Kragujevac je povezan s Beogradom, Nišom, Kraljevom, Čačkom i drugim gradovima. Najpoznatije je po tvornici automobila "Zastava" i istoimenoj tvornici oružja.
 
Grad je to s bogatom poviješću i kulturnom baštinom. Jedno od najznačajnijih povijesnih mjesta u Kragujevcu je Spomen park posvećen stradanju civila u Drugom svjetskom ratu. Ovaj spomenik podsjeća na masakr koji se dogodio 21. listopada 1941. godine, kada je u Kragujevcu pogubljeno više od 7.000 ljudi. Memorijalni park sastoji se od spomen-kapelice, spomenika, muzeja, kao i memorijalnog kompleksa savršeno osmišljenog da odražava značaj ovog tragičnog događaja.
 
U samom središtu grada posjetitelji mogu istražiti povijesne znamenitosti poput kneževog arsenala. Uz šetnju starom gradskom jezgrom, možete posjetiti brojne kafiće, suvenirnice i restorane koji nude tradicionalnu srpsku kuhinju. Ako želite da saznate više o istoriji ovog grada, morate posetiti Muzej Kragujevca.
 
Noćni život
 
Club Tresor, Club Caffe Caffe, "Geto", "Dionis"
 
 
Restorani
 
"Mustang", "Gastro komitet 27", Restoran Dvorište, "Biblioteka kod Milutina", "Oranica Woodland", "Vega"
 
 
Кonobe
 
Konoba Akustik Kragujevac, Garden House cafe, Kafana Balkan, Tapas bar
 
 
 
Manifestacije
 
ARSENAL fest, Joakimfest, Međunarodni jazz festival OFF. Međunarodni glazbeni festival OKTOH, Međunarodni lutkarski festival "Zlatna iskra".
 
 
 
Smještaj
 
Popularni hoteli i moteli
 
Hotel Šumarice, Hotel Ženeva, Hotel Ravni Gaj, Hotel President De Luxe, Hotel Zelengora, Hotel Industrial
 
 
Šoping
 
BIG FASHION Kragujevac, "Decathlon", Shopping centar Radnički
 
 
Važni telefoni
 
Hitna pomoć 194
 
Policija 192, +381 34 378-200
 
Vatrogasna postrojba 193
 
 
 
Autobusni kolodvor +381 34 354-659, +381 34 354-660
 
Dom zdravlja +381 34 32 30 52

Helsingborg

Helsingborg je grad i općina koja se nalazi u Skåneu (Skaniji), južnoj Švedskoj, na najužem dijelu Eresunda. Udaljen je od danskog grada Helsingera 4 km, do koga je svakih dvadeset minuta moguć prijevoz brodom. Helsingborg je značajan industrijski grad i ima drugu najveću luku u Švedskoj. Po veličini, Helsingborg je deveti najveći grad Švedske i drugi najveći grad Skanije sa 91.640 stanovnika. Grad je osnovan 1086. godine, što ga čini jednim od najstarijih gradova Skandinavije. Vjeruje se da je ovo područje bilo naseljeno već krajem 10. stoljeća.

 

Prve građevine Helsingborga bile su tri crkve: Crkva svetog Klementa, Crkva svetog Petra i Crkva svetog Olaja. U 12. stoljeću sagrađen je gradski dvorac i oko njega okrugli toranj, čiji su zidovi imali dubinu od 4 m. U 14. stoljeću  ljudi su se počeli naseljavati na obali. Tada je podignuta Crkva svete Marije i gradski dvorac se pregradio u tvrđavu, visoku 35 m, koja i dan-danas postoji (restaurirana 1893-1894. godine). Helsingborg je u ovo vrijeme bio jedan od značajnijih gradova Danske.

 

1332. godine švedski kralj Magnus Erikson zauzeo je Helsingborg i dao ga u zalog za 34.000 maraka srebra. U 17. i 18. stoljeću grad je veoma oštećen i veliki dio stanovništva je izbjegao u dansko-švedskim ratovima. 1658. godine Helsingborg je pripao Švedskoj. Danci su zatim nekoliko puta pokušali zauzeti grad, ali bez uspjeha. Ovo vrijeme je prožeto ratnim stanjem, širenjem švedskog utjecaja i ekonomske stagnacije, pa je Helsingborg 1770. godine imao samo 1.300 stanovnika. Međutim, u drugoj polovici 19. stoljeća Helsingborg se počinje znatno oporavljati.

Danas je Helsinborg suvremeni grad sa posebno razvijenom industrijom. Posljednje dvije decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.

Grad je veoma važno saobraćajno čvorište u Skandinaviji. U njemu je druga po veličini luka u Švedskoj.

Jedan od 4 bratska grada Helsingborgu je i hrvatski Dubrovnik.