Vozni red Mostar do Subotica

Autobus od MOSTAR do SUBOTICA prolazi između ostalog i kroz gradove BEOGRAD, ČAČAK, FOČA, GACKO, GORAŽDE, GORNJI MILANOVAC, NEVESINJE, NOVI SAD, POŽEGA, UŽICE (ovisno od rute linije). Na ovoj relaciji postoji samo jedan polazak. Dužina puta je oko 698 km. Prosječno trajanje putovanja po redu vožnje je 15 sati i 10 min. S obzirom da autobus prelazi preko graničnog prijelaza moguća su i duža zadržavanja u tijeku turističke sezone. Obavezno ponesite identifikacijska dokumenta. Posada autobusa će kreirati spisak imena putnika prilikom prijelaza granice.
Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisno od prijevoznika.
Autobusi su uglavnom visoke turističke klase sa klimom, ABS-om, udobnim putničkim sjedištima i sl.
Red vožnje MOSTAR - SUBOTICA postoji za sljedeće dane:
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja

Autobuski prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od MOSTAR do SUBOTICA su:Globtour Međugorje.

Mostar predstavlja upravno središte Hercegovačko – Neretvanskog kantona, ujedno i ekonomsko, kulturno, sveučilišno i gospodarsko središte Hercegovine. Nastao je u cvjetnoj dolini rijeke Neretve čiji su mostovi od davnina imali svoje čuvare – mostare, po kojima je ovaj grad i dobio ime.

Oduvijek je bio raskrižje mnogim civilizacijama čiji se duh u ovom gradu zadržao do današnjih dana, i to je ono što ga čini jedinstvenim u odnosu na druge gradove BiH. Njegovo stanovništvo uglavnom sačinjava mlada populacija, a s obzirom na činjenicu da predstavlja i sveučilišni centar regije može se slobodno kazati da je Mostar grad mladosti. Naseljava ga približno 126 000 stanovnika.

Tijekom devedesetih godina, bio je jedan od najrazorenijih gradova čije je kulturno – povijesno nasljeđe pretpilo velike posljedice, međutim nakon rata intenzivno je rađeno na njegovoj obnovi i rekonstrukciji.

Među građevinama koje su pretrpile najveću štetu je njegovo glavno obilježje - jedinstveni Stari most. Stari most podignut je u XVI stoljeću i predstavlja prvi spomenik kulture u BiH koji je stavljen pod zaštitu UNESCO-a. Njegova poslijeratna rekonstrukcija završena je 2004. godine.

Ponovno je izgrađena Crkva sv. Petra i Pavla, franjevačka crkva i njen zvonik, Stara mostarska gimnazija kao i najviša zgrada u Mostaru podignuta u vrijeme bivše Jugoslavije – „Mostarka“. Također, obnavljaju se ulice koje su bile najoštećenije u gradu - Bulevar Narodne Revolucije/Ulica hrvatskih branitelja i Ulica Alekse Šantića/Tvrtka Miloša. Dovršen je i glavni objekat Sveučilišne kliničke bolnice koji predstavlja jednu od najbolje opremljenih i najsuvremenijih bolnica na prostoru jugoistočne Europe.

Otvoreni su i Španski trg  kao i šetalište Nikole Šubića Zrinjskog koje spaja spomenuti trg sa Trgom hrvatskih velikana,  i revitalizirani parkovi Zrinjevac i Park nobelovaca na čijoj se suprotnoj strani nalazi park Antuna Branka Šimića.  

Hercegovačko-neretvanski kanton čuven je i po jednoj od najboljih gastro ponuda Balkana. Ovo područje poznato je po tradicionalnim jelima organskog podrijetla među kojima su najpoznatija: meso ispod sača, domaći kruh, razne vrste sireva, svinjski ili goveđi pršut, morska i riječna riba, domaća vina i sokovi, kao i med od ljekovitih trava.

Osim po izuzetnoj gastro ponudi, turistička ponuda Mostara poznata je po zanatskim radnjama i tržnim centrima sa raznolikom ponudom. Također, poseban užitak predstavlja posjet ovom gradu tijekom veljače , kada se njegovim ulicama i krajolicima prostire miris čuvenog behara.

Autobusne karte se mogu kupiti na kolodvorima ili direktno od vozača autobusa. Budući da je Istok Autobusni kolodvor u potpunosti obnovljen i s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini glavne željezničke postaje, objekti, kao što su barovi i prodavnice su na raspolaganju putnicima. Kolodvor je također opremljen sa garderobom, gdje možete ostaviti svoju prtljagu uz naknadu (oko 2 KM po komadu prtljage).

Autobusni kolodvor Istok:

Adresa: Trg Ivana Krndelja bb, Mostar

Tel: +387 36552025

Autobusni kolodvor Zapad:

Adresa: Vukovarska bb, Mostar

Tel: +387 36348-680

Subotica (mađ. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi po broju žitelja u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Po popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se na 10 km razdaljine od granice Srbije sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjevernobačkog okruga.

Subotica se prvi put pominje 1391. pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmanlijsko carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686, kada je postala posjed Habzburške monarhije. Od polovice 18. stoljeća ime joj je promijenjeno u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovno promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. Subotica je 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od 2007. Subotica ima status grada u Republici Srbiji.

Grad je smješten u Panonskoj nizini koji ima dugu tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Općina, koja obuhvata grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na površini od 1.008 četvornih kilometara.

Subotica je, zahvaljući svom geografskom položaju i marljivim žiteljima, tijekom vremena postala najznačajniji administrativno-upravni, industrijski, trgovački, prometni i kulturni centar u sjevernoj Bačkoj, a obližnje Palićko jezero je čini i turističko-rekreacijskim centrom šireg područja.

U blizini grada je i priključak koji Suboticu povezuje sa Mađarskom na sjeveru i Južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznički povezana sa cijelom Europom.

U prometnom pogledu Subotica se, u pravom smislu riječi, nalazi na raskrižju putova i pruga. U neposrenoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, a u samom gradu se križaju magistralni pravci prema Novom Sadu (M-22.1), Somboru i Kelebiji (Mađarska) (M-17.1), Horgošu (M-22.1) i Senti (M-24)(dio do autoputa E-75 je realiziran, a ostali dio je u planu). Trasa pruge Beograd - Budimpešta prolazi kroz urbano jezgro i tu se račva sa pružnim pravcima prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od značajnijih prometnih čvorišta u Republici Srbiji.

Značajnije godišnje manifestacije u Subotici su:

"Međunarodni sajam poduzetništva",

"Međunarodni filmski festival - Palić",

"Međunarodni festival kazališta za djecu Oton Tomanić",

"Ljetne kazališne večeri",

"Dužijanca",

"Berbanski dani",

"Ujedinjene igre".