Sarajevo

Sarajevo ima dva autobusna kolodvora: Glavni autobusni kolodvor i Kolodvor u istočnom dijelu grada, u naselju Lukavica.

Glavni autobusni kolodvor Sarajevo je smješten u blizini centra grada, nedaleko od Glavnog željezničkog kolodvora. Ovaj kolodvor je polazište većine autobusa koji voze prema ostatku Bosne i Hercegovine, te prema međunarodnim odredištima, poput Hrvatske, Slovenije i zapadne Europe. Za autobuse koji prometuju prema destinacijama u Srbiji i Crnoj Gori i gradovima u Republici Srpskoj, polazni kolodvor je Lukavica.

Glavni autobusni kolodvor u Sarajevu je velik i prostran. Ima više od 10 perona. Unutar kolodvora nalaze se kafići i male restoracije, a ispred kolodvora nalaze se  prodavnice i ćevabdžinica, koja je najprometnije mjesto u tom dijelu grada, jer se može za relativno malo novca dobro najesti. Unutar i ispred kolodvora se nalaze kiosci. Kolodvor posjeduje i WC. Kolodvorske usluge naplaćuje se 1 KM. U neposrednoj blizini kolodvora nalazi se glavni Željeznički kolodvor.

Adresa: Put života 2, 71000, Sarajevo

Telefon: +387 33 21 31 00

 

Autobusni kolodvor Lukavica je smješten u istočnom dijelu Sarajeva, stoga ukoliko se nalazite u centru preporučamo vožnju taksijem ili trolejbusom br.103 ili 107 kojim idete do stajališta Dobrinja. Autobusni kolodvor Lukavica od stajališta Dobrinja je udaljen 2 minute pješke. Imajte na umu da vožnja trolejbusom traje dosta dugo i da znaju biti velike gužve. Stoga ukoliko putujete sa prtljagom razmislite o tome da uzmete taxi, koji je relativno jeftin u Sarajevu. Kolodvor posjeduje natkrivene perone, caffe bar, restoraciju, prodavnicu i čekaonicu. Izlaz na perone je kontroliran i nije moguć bez vozne karte. Autobusni kolodvor Istočno Sarajevo radi svaki dan od 05h do 22h.

Adresa: Srpskih vladara 2, 71123, Istočno Sarajevo

Telefon: +387 57 317 377

 

Subotica

Subotica (mag. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi grad po broju stanovnika u Vojvodini. Prema popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se 10 km od srpske granice sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjeverbačkog okruga.
 
Subotica se prvi put spominje 1391. godine pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmansko Carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686. godine, kada postaje vlasništvo Habsburške Monarhije. Od sredine 18. stoljeća mijenja naziv u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada ponovno je promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) vraćeno mu je 1845. Godine 1918. Subotica ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
 
Grad se nalazi u Panonskoj nizini koja ima dugu tradiciju i bogatu kulturnu baštinu. Općina, koja obuhvaća grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na 1.008 četvornih kilometara.
 
Subotica je vremenom, zahvaljujući svom geografskom položaju i marljivim stanovnicima, postala najznačajnije administrativno-upravno, industrijsko, trgovačko, saobraćajno i kulturno središte severne Bačke, a obližnje Palićko jezero čini je turističko-rekreativnim centrom šireg područja.
 
U blizini grada nalazi se i veza koja povezuje Suboticu s Mađarskom na sjeveru i južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznicom povezana sa cijelom Europom.
 
U prometnom smislu Subotica je u pravom smislu te riječi raskrsnica puteva i željeznica. U neposrednoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, au samom gradu se ukrštaju magistralni putevi za Novi Sad (M-22.1), Sombor i Kelebiju (Mađarska) (M-17.1), Horgoš (M-22.1) i Sentu (M-24) (deo do autoputa E-75 je realizovan, a drugi deo je u planu). Trasa pruge Beograd-Budimpešta prolazi kroz gradsko jezgro i tu se račva sa železničkim prugama prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od najvažnijih saobraćajnih čvorišta u Republici Srbiji.
 
Noćni život
"Klub Castrvm", "Saks", "Q bar", "Klub Madlen", "Kod"
 
Restorani
"Boss cafe", "Dvor", "Basch house", "Bates", "Gurinović", "Arte del gusto"
 
Кonobe
"Tinel", "Čarda kod Antuša"
 
Manifestacije
 
"Winter fest", "Festival mlade rakije", "Jesenji festival jevrejske kulture", "Subotički polumaraton", "Interetno festival", "Međunarodni filmski festival - Palić"
 
Smještaj
Popularni hoteli i moteli
 
Garni Hotel Royal Crown, Artist hotel, Sobe Simke, Garni Hotel IMPERIUM Subotica, Vila Majur
 
Šoping
STOP SHOP Subotica, Raffles city, Zdrava Priča - Prodavnica zdrave hrane, Butik Mondo, Super Shop
 
Važni telefoni
Policija 192
 
Vatrogasci 193
 
 Hitna 194 i 551-373
 
Autobusni kolodvor 024/ 555-566
 
Turistička organizacija 024/ 555-566