Zenica je grad u Zeničko-dobojskom kantonu, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Ekonomsko je središte geografske regije Središnje Bosne, i, pored Travnika i Jajca je najvažniji grad tog dijela države.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Zenica imala je 115.134 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju. Općina Zenica se nalazi u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine. Sredinom 2007 godine općina Zenica kao jedinstvena urbana cjelina proglašena je gradom.

Zenica je poznat industrijski centar. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja željeza i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.

Premda Zenica u ratnom periodu (1992-1995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u Bosni i Hercegovini ipak se mora konstatirati da je rat ostavio značajne posljedice po gospodarstvo. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.

Zemljoradnja i stočarstvo imaju značajne preduvjete za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krumpira sa značajnim tržišnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir.

U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna škola, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.

Zenica je sveučilišni grad. U Zenici djeluje nekoliko fakulteta: mašinski, metalurški, pedagoški, pravni, ekonomski, zdravstveni i islamski pedagoški fakultet.

Prnjavor je sjedište istoimene općine u Republici Srpskoj, BiH. Nalazi se između Dervente i Banje Luke. Prema podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Prnjavor ukupno je popisano 8.484 lica.

Općina Prnjavor nalazi se u slivu rijeke Ukrine. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 185 metara.

Prnjavor je u prošlosti bio poznat i pod nezvaničnim nazivom Mala Europa jer su tu krajem 19. i početkom 20. stoljeća naselili brojni Poljaci, Ukrajinci (tada Rusini), Njemci, Česi, Mađari, Italijani i nekoliko slovačkih obitelji. Njemci su organizirano iseljeni od strane nacističke Njemačke za vrijeme Drugog svjetskog rata. U isto vrijeme nestali su i Mađari sa Vučijaka. Poljaci su iseljeni odmah nakon 1945. godine u Poljsku u grad Boleslavjec i njegovu okolinu. Desilo se to na osnovu sporazuma Jugoslavije i Poljske. Ostali su Ukrajinci, Česi i Italijani ali ratni vihori i ekonomske prilike na području prnjavorskog kraja doprinijele su da je predstavnika i tih europskih naroda ostalo veoma malo.

Na prostorima nekadašnje Jugoslavije nalazilo se čak 12 mjesta sa nazivom Prnjavor, to možda u početku zvuči nevjerojatno, ali ako se uzme u obzir da su manastirski posjedi odavno dobili ime Prnjavor onda je ova informacija potpuna prihvatljiva.

U blizini grada Prnjavora se nalazi banja Kulaši, poznata po svom ljekovitom, prirodnom izvoru mineralne vode.