Autobusni kolodvor Zagreb (pogledajte kratak opis grada Zagreba) predstavlja najveći, najprometniji i najmodernije opremljeni kolodvor u Hrvatskoj, povezujući Glavni grad kako sa ostalim djelovima Hrvatske tako i sa većinom ostalih europskih metropola. Lociran je uz Aveniju Marina Držića, u blizini središnjeg trga i velikih prometnica i sadrži nekoliko parkirališta.Osnovan je 1961. godine, dok je postojeća kolodvorska zgrada izgrađena 1987. godine.

Kolodvor nudi putnicima i ostalim korisnicima velik broj usluga kao i mnogobrojna mjesta za odmor, kupovinu i zabavu.

Prostor unutar  kolodvora obiluje različitim sadržajima koji su neophodni kako bi putovanje bilo što ugodnije:

• nekoliko manjih  kioska, suvenirnica i prodavaonica (Tobacco shop, Tisak Media, Kraš, Konzum itd.),
• pekara “ Dubravica”,
• dežurna ljekarna “Farmacia”
• Hrvatska poštanska banka i bankomati
• Hrvatska pošta
• Hrvatska lutrija
• klubovi “Admiral” i “Automat” (00-24) klub
• aparati s raznim grickalicama, toplim i hladnim napitcima kao i odskora sa voćem 

Na prvom katu nalazi se Turistički informativni centar gdje su dostupne sve potrebne informacije o gradu kao  i razni promotivni materijali.  Radno vrijeme centra je od 09-21 čas, dok vikendom i praznikom od 10-17 časova.
 

Osim informacija o redu vožnje sa Zagrebačkog kolodvora, Informativna služba Autobusnog kolodvora pruža i informacije o polascima i dolascima autobusa iz ostalih gradova Hrvatske i Europe. Osim unutar same kolodvorske zgrade, kupovina putne karte može se ostvariti i putem interneta ili se naručiti telefonskim putem, nakon čega se po zahtjevu dostavlja na kućnu adresu. Usluga telefonske rezervacije karte iznosi 12kn sa PDV-om.

U zgradi autobusnog kolodvora također se nalazi zahod i garderoba. Garderoba je smještena kod dolaznog perona br. 106 i njeno radno vrijeme je od 00-24 časa. Unutar njenih prostorija nalazi se Cargo servis za prijem i otpremu pošiljki.

Pohrana i čuvanje prtljage iznosi 5,00 kn po satu i po komadu za prvih četiri sata, dok 2,50 kn za svaki sljedeći sat. Za vangabaritnu i osjetljivu prtljagu ( putne torbe teže od 40 kg, radio i TV aparati, bicikli itd.) iznosi 10,00 kn po satu i komadu.

Putnicima je dostupno čak pet tramvajskih linija dnevnog prijevoza koje povezuju Autobusni kolodvor s gotovo svim dijelovima grada.:

Također, u blizini kolodvora dostupan je i tramvajski saobraćaj, zahvaljujući kojem se do Glavnog željezničkog kolodvora može stići za pet, dok do Trga Bana Jelačića za deset minuta.

Zračnu luku Zagreb sa zagrebačkim autobusnim kolodvorom povezuju autobusi Pleso prijevoza čiji su uredi i stajališta locirani u prizemlju zgrade  Autobusnog kolodvora Zagreb, kod parkirališta za automobile.

Informacije i rezervacije autobusnih karata za pozive iz Hrvatske : 060 313 333

Informacije i rezervacije autobusnih karata za pozive iz inozemstva: +385 1 6112 789

Email : promet@akz.hr 

Adresa autobusnog kolodvora:

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o Podružnica Autobusni kolodvor Zagreb

Avenija Marina Držića 4 10000 Zagreb

Tel:   +385 1 6008 600 ; Fax:  +385 1 6008 616 
 
 

Štutgart (njem. Stuttgart) je glavni grad njemačke pokrajine Baden-Virtemberg. Sa oko 593.000 stanovnika, Štutgart je najveći grad te pokrajine i šesti po veličini u Njemačkoj, poslije Dortmunda i Esena. Ovaj grad je s pokrajinskim parlamentom, sjedištem vlade Baden-Virtemberga kao i drugim pokrajinskim institucijma, politički centar te pokrajine. Najbliži veći gradovi su Frankfurt (oko 204 km sjeverozapadno) i Minhen (oko 220 km jugoistočno od Štutgarta).

Štutgart se nalazi na oko sat vremena udaljenosti od Švarcvalda i Švapske Jure. Središte grada se nalazi u plodnoj dolini, ugniježđeno između vinograda i guste šume u blizini rijeke Nekar. U vrućim ljetnim danima, lokalno stanovništvo ovo područje opisuje kao „štutgartski kazan“. Kao rezultat ogromne visinske razlike, u i oko grada se nalazi oko 400 stepeništa , što približno čini oko 20 km stepeništa. Mnoga vode podrijetlo iz vremena kada su vinogradi okruživali cijelu dolinu. Čak i danas, postoje vinogradi koji su udaljeni manje od 500 m od glavnog željezničkog  kolodvora.

Smatra se da je sam grad Štutgart osnovan oko 950. godine, neposredno prije bitke na Leškom polju. Osnovao ga je švapski vojvoda Ludolf, jedan od sinova cara Svetog rimskog carstva Otona I Velikog. Grad se koristio za uzgajanje konja u plodnim udolinama, u blizini današnjeg centra grada, iako su nedavna arheološka iskopavanja pokazala da je ovo područje već bilo u vlasništvu merovinških farmera.

Grb grada Štutgarta prikazuje crnog konja koji stoji na zadnjim nogama, na žutoj pozadini. Poznato je da je u sadašnjem obliku prvi put korišten 1938, dok su se ranije koristile različite varijante i boje, često i sa dva konja. Ovaj hipotetički grb daje naznake o podrijetlu naziva Štutgart. Moguće podrijetlo imena grada vodi od staronjemačkog naziva štuotgarten, gdje riječ štuot navodi na staroengleski pojam stod u značenju konjušnica, ergela. Staronjemački pojam garten označava mjesto prvobitnog naselja. Također, logo automobilske kompanije Porše sadrži izmijenjenu verziju gradskog grba.

U gradu se nalazi pet od ukupno 11 državnih muzeja u pokrajini Baden-Virtemberg. Jedna od najznačajnih je stara državna galerija (Staatsgalerie) koja je otvorena 1843, a proširena 1984. godine. U njoj se čuvaju umjetnička djela iz mnogih epoha, od 14. stoljeća do moderne umjetnosti uključujući djela Rubensa, Rembranta, Monea, Renoara, Sezana i Beusa.

Motocikl i automobil na četiri točka su izumljeni u Štutgartu, po čemu su se proslavili Gotlib Dajmler i Karl Benc. Već 1887. godine Dajmler i Vilhelm Majbah su osnovali kompaniju „Dajmler Motoren Geselšaft“ i započeli industrijsku proizvodnju automobila. Iz tog razloga, Štutgart s pravom zovu kolijevkom automobila u svjetskim razmjerima. Mercedes-Benc, Porše i Majbah se i danas proizvode u Štutgartu i njegovoj okolici. Ovdje je proizveden i prvi prototip Folksvagen bube, koju je dizajnirao u Štutgartu Ferdinand Porše.

Štutgart posjeduje međunarodnu zračnu luku (njem. Flughafen Stuttgart) koja se nalazi oko 13 km južno od centra grada na području koje pripada susjednom gradiću Lajnfelden-Ehterdingenu. Veze od aerodroma do centra grada su izuzetno dobre, tako da je potrebno oko 30 minuta da se od aerodroma dođe do centra koristeći linije S-Bana - S2 ili S3. Aerodrom u Štutgartu je jedini veći gradski aerodrom u Njemačkoj koji ima samo jednu pistu.

Pored aerodroma prolazi državni auto-put A8 (Autoban A8), koji određuje južnu granicu grada. Povezuje Luksemburg, preko Sarbrikena, Karlsruea, Štutgarta, Minhena i Salcburga, sa Bečom.

Drugi značajniji auto-putevi prema Štutgartu su A81 (pravac Cirih–Zingen–Vircburg–Hamburg) i A831.