Vozni red Zagreb do Plitvička Jezera

Busticket4.me Vam pomaže da jednostavno pretražite, usporedite i kupite kartu/e za odgavarajući autobus na relaciji  Zagreb - Plitvička jezera.

Autobusni kolodvor Zagreb i Plitvička jezera su povezani svakodnevnim linijama. Van sezone ima preko 10 dnevnih polazaka dok su tijekom sezone polasci češći, više od 20 dnevno i dobro su raspoređeni.

Razdaljina između Zagreba i Plitvičkih jezera iznosi oko 130 kilometara, a vožnja autobusom traje od 2 do 2 sata i 50 minuta u ovisnosti od vremenskih uvjeta i gužve na putevima u tijeku sezone. Dijelom se vozi magistralom a dijelom autocestom.

Autobus od ZAGREB do PLITVICE prolazi između ostalog i kroz mjesta Karlovac, Cerovac Vukmanićki, Tušilović, Krnjak,  Budačka Rijeka, Zagorje – Lika, Točak, Veljun, Pavlovac, Nikšić,Donje Taborište, Slunj iRakovica (zavisno od rute linije).

Prtljaga se obično plaća po torbi na svim polascima u ovisnosti od prijevoznika. Autobusi na relaciji Zagreb - Plitvice nude brz i efikasan prijevoz po povoljnoj cijeni. Ova relacija je specifična jer osim autobusa jedina druga opcija je transfer automobilom s obzirom na to da zrakoplov i vlak ne postoje kao opcije. Na linijama saobraćaju autobusi visoke i srednje turističke klase dok na kraćim relacijama neki prijevoznici organiziraju putovanje turističkim kombijima ili malim autobusima.

Autobuski kolodvor Zagreb predstavlja najveći, najprometniji i najmodernije opremljeni kolodvor u Hrvatskoj, povezujući glavni grad, kako sa ostalim djelovima Hrvatske, tako i sa većinom europskih metropola.  Kolodvor nudi veliki broj usluga kao i mnogobrojna mjesta za odmor, kupovinu i zabavu. Prostor unutar kolodvora obiluje različitim sadržajima koji su neophodni kako bi putovanje bilo što ugodnije: Nekoliko manjih  kioska, suvenirnica i prodavnica (Tobacco shop, Tisak Media, Kraš, Konzum itd.), pekarnu, poštu, banku, aparate s raznim grickalicama, toplim i hladnim napitcima itd.

Na prvom katu nalazi se Turistički informacijski centar gdje su dostupne sve potrebne informacije o gradu kao i razni promotivni materijali. Radno vrijeme centra je od 09-21 čas, dok vikendom i blagdanom od 10-17 časova.

Na Plitvicama ne postoji autobusna stanica/kolodvor. Umjesto toga postoje dva autobusna stajališta smještena pored dva različita ulaza u Nacionalni Park. I pored toga što nemaju autobusni kolodvor, Plitvička jezera imaju garderobu gdje možete ostaviti prtljagu.

Nacionalni park Plitvička jezera je najpoznatiji i najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj. Nalazi se u Lici, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom i otvoren je tijekom cijele godine.

Red vožnje ZAGREB - PLITVICE postoji za sljedeće dane:

ponedjeljak

utorak

srijeda

četvrtak

petak

subota

nedjelja

Autobusni prijevoznici koji saobraćaju na relaciji od ZAGREB do PLITVICE: AUTO PODUZEĆE Z. Imotski, CROATIA BUS Zagreb za promet i turizam d.o.o

Autobusi imaju najmanji karbonski otisak u odnosu na ostale vidove mašinskog prometa. Autobus na relaciji Zagreb Plitvička jezera će emitirati upola manje CO2 od vlaka a radikalno manje od automobila.

Autobusni kolodvor Zagreb (pogledajte kratak opis grada Zagreba) predstavlja najveći, najprometniji i najmodernije opremljeni kolodvor u Hrvatskoj, povezujući Glavni grad kako sa ostalim djelovima Hrvatske tako i sa većinom ostalih europskih metropola. Lociran je uz Aveniju Marina Držića, u blizini središnjeg trga i velikih prometnica i sadrži nekoliko parkirališta.Osnovan je 1961. godine, dok je postojeća kolodvorska zgrada izgrađena 1987. godine.

Kolodvor nudi putnicima i ostalim korisnicima velik broj usluga kao i mnogobrojna mjesta za odmor, kupovinu i zabavu.

Prostor unutar  kolodvora obiluje različitim sadržajima koji su neophodni kako bi putovanje bilo što ugodnije:

• nekoliko manjih  kioska, suvenirnica i prodavaonica (Tobacco shop, Tisak Media, Kraš, Konzum itd.),
• pekara “ Dubravica”,
• dežurna ljekarna “Farmacia”
• Hrvatska poštanska banka i bankomati
• Hrvatska pošta
• Hrvatska lutrija
• klubovi “Admiral” i “Automat” (00-24) klub
• aparati s raznim grickalicama, toplim i hladnim napitcima kao i odskora sa voćem 

Na prvom katu nalazi se Turistički informativni centar gdje su dostupne sve potrebne informacije o gradu kao  i razni promotivni materijali.  Radno vrijeme centra je od 09-21 čas, dok vikendom i praznikom od 10-17 časova.
 

Osim informacija o redu vožnje sa Zagrebačkog kolodvora, Informativna služba Autobusnog kolodvora pruža i informacije o polascima i dolascima autobusa iz ostalih gradova Hrvatske i Europe. Osim unutar same kolodvorske zgrade, kupovina putne karte može se ostvariti i putem interneta ili se naručiti telefonskim putem, nakon čega se po zahtjevu dostavlja na kućnu adresu. Usluga telefonske rezervacije karte iznosi 12kn sa PDV-om.

U zgradi autobusnog kolodvora također se nalazi zahod i garderoba. Garderoba je smještena kod dolaznog perona br. 106 i njeno radno vrijeme je od 00-24 časa. Unutar njenih prostorija nalazi se Cargo servis za prijem i otpremu pošiljki.

Pohrana i čuvanje prtljage iznosi 5,00 kn po satu i po komadu za prvih četiri sata, dok 2,50 kn za svaki sljedeći sat. Za vangabaritnu i osjetljivu prtljagu ( putne torbe teže od 40 kg, radio i TV aparati, bicikli itd.) iznosi 10,00 kn po satu i komadu.

Putnicima je dostupno čak pet tramvajskih linija dnevnog prijevoza koje povezuju Autobusni kolodvor s gotovo svim dijelovima grada.:

Također, u blizini kolodvora dostupan je i tramvajski saobraćaj, zahvaljujući kojem se do Glavnog željezničkog kolodvora može stići za pet, dok do Trga Bana Jelačića za deset minuta.

Zračnu luku Zagreb sa zagrebačkim autobusnim kolodvorom povezuju autobusi Pleso prijevoza čiji su uredi i stajališta locirani u prizemlju zgrade  Autobusnog kolodvora Zagreb, kod parkirališta za automobile.

Informacije i rezervacije autobusnih karata za pozive iz Hrvatske : 060 313 333

Informacije i rezervacije autobusnih karata za pozive iz inozemstva: +385 1 6112 789

Email : promet@akz.hr 

Adresa autobusnog kolodvora:

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o Podružnica Autobusni kolodvor Zagreb

Avenija Marina Držića 4 10000 Zagreb

Tel:   +385 1 6008 600 ; Fax:  +385 1 6008 616 
 
 

Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. Rijeka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.

Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero.

Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine ljepotu i atraktivnost jezera potpunim.

Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu.

Ukupna površina je 29.685 hektara, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600 m. Najniža točka je 367 m na Koranskom mostu, a najviša 1279 m na Seliškom vrhu.

Dominik Vukasović paroh iz Otočca prvi put spominje naziv "Plitvice" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potiče od riječi "pličina" ili "plitvak". Stoljećima, voda je taložila krečnjak i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice).

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelivaju i silaze jedno u drugo. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak, dok su Donja: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se 2,5 km od juga prema sjeveru.

Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i europskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000.

Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugaga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode. U području Parka nalazi se velika površina šuma, uključujući i prašume, koje predstavljaju vrhunsko stanište za životinjski svijet. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika europska mesojeda: Smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokoj kvaliteti i prirodnosti staništa. U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.

Razvoj turizma

Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima datiraju iz 1861. godine. Oficiri Vojne krajine sagradili su te godine prvu turističku kuću nazvanu "Carska kuća" na Velikoj poljani, kapaciteta od samo tri sobe. Godine 1894. Plitvička jezera je posjetilo 1000 turista i putnika. Hotel sa 28 soba izgrađen je 1896. godine. Godine 1922. bilo je 250 soba. Puno je na razvoj turizma uticala izgradnja ličke pruge 1927. godine. Godine 1937. bilo je 668 smještajnih mjesta, 24.000 noćenja od čega 18.000 domaćih i 6000 stranih turista. Hotel je 1938. godine izgorio, a u Drugom svjetskom ratu uništeno je gotovo sve do tada sagrađeno.

Poslije Drugog svjetskog rata, izgrađen je hotel "Jezero" sa 500 ležaja, turističko naselje Medveđak, restoran "Lička kuća" sa tradicionalnim jelima i jedinstvenom ličkom arhitekturom, stambeno naselje Mukinje za osoblje sa dječjim vrtićem i knjižnicom. Sagrađeni su i putovi. Sagrađeni su i dalekovodi, uređene pješačke staze, uveden prevoz manjim brodovima. Godine 1971. bilo je oko 1000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 u blizini parka, te kamp naselje sa oko 15.500 smještaja u šatorima.

Proglašenjem Plitvičkih jezera svjetskom baštinom pod zaštiom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj turizma u samom nacionalnom parku koji je svoj vrhunac doživio predratnih godina.

Legenda o nastanku Plitvičkih jezera

Cio ovaj kraj se na nekim kartama još uvijek naziva Vražji vrt, zbog položaja i povijesti. Prema legendi, Plitvička jezera su nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode.

Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok nivo vode nije narastao dovoljno da oformi jezera.

Zagreb - Plitvice

Split - Plitvice

Zadar - Plitvice

Šibenik - Plitvice

Dubrovnik - Plitvice