Vozni red Keln do Zenica

Keln (njem. Köln) je grad u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija. Po površini i broju stanovnika Keln je četvrti grad u Njemačkoj, poslije Berlina, Hamburga i Minhena. Najveći je grad najmnogoljudnije savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Keln se nalazi na obali rijeke Rajne, dvije strane grada spaja sedam mostova. Glavna atrakcija grada je Kelnska katedrala , danas treća najviša crkva na svijetu i najveća turistička atrakcija Njemačke. Keln je poznat i po Kölsch pivu, kao i po karnevalu koji se svake godine održava u veljači.

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 37-118 metara. Površina općine iznosi 405,2 km četvornih.

Keln je dobio status grada 50. godine poslije Krista kao glavni grad rimske provincije Donja Germanija. Početak gradnje Kelnske katedrale je bio 1248. a dovršena je prema originalnom planu 1880. godine.

Nakon gotovo kompletnog razaranja u Drugom svjetskom ratu, Keln je najvećim dijelom očuvao mrežu i nazive ulica, ali je arhitektonski gotovo u potpunosti izgrađen u stilu dominantnom 50-ih i 60-ih godina dvadesetog stoljeća. Sve do 80-ih godina sliku grada određivale su prije svega zgrade s fasadama od golog betona.

Grad je bio jedan od domaćina svjetskog prvenstva u nogometu 2006. godine.

U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živilo 1.000.298 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti  iznosi 2.469 stanovnika/km².

Zenica je grad u Zeničko-dobojskom kantonu, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Ekonomsko je središte geografske regije Središnje Bosne, i, pored Travnika i Jajca je najvažniji grad tog dijela države.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Zenica imala je 115.134 stanovnika, raspoređenih u 81 naselju. Općina Zenica se nalazi u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine. Sredinom 2007 godine općina Zenica kao jedinstvena urbana cjelina proglašena je gradom.

Zenica je poznat industrijski centar. U dosadašnjoj politici razvoja dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja željeza i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880. godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.

Premda Zenica u ratnom periodu (1992-1995) nije pretrpjela ratna razaranja u onoj mjeri kao neka druga mjesta u Bosni i Hercegovini ipak se mora konstatirati da je rat ostavio značajne posljedice po gospodarstvo. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.

Zemljoradnja i stočarstvo imaju značajne preduvjete za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja kvalitetnog krumpira sa značajnim tržišnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i povrća. Izvan Zenice cijenjen je i tražen poznati ovčiji sir.

U Zenici radi 19 osnovnih i 12 srednjih škola. Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna škola, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.

Zenica je sveučilišni grad. U Zenici djeluje nekoliko fakulteta: mašinski, metalurški, pedagoški, pravni, ekonomski, zdravstveni i islamski pedagoški fakultet.