Dizeldorf (njem. Düsseldorf) je glavni grad  pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Dizeldorf leži u srcu najveće njemačke aglomeracije Rajna-Rur u kojoj živi 11-13 miljuna žitelja. Sam grad ima 580.250 stanovnika (stanje 30. lipnja, 2006), i po tome je deveti najveći grad zemlje.

Najviša točka Dizeldorfa je na nadmorskoj visini od 165 metara, dok je najniža točka na obali Rajne: 28 metara. Srednja nadmorska visina je 38 metara.. Površina općine iznosi 217,2 km². Dizeldorf se većim dijelom nalazi na desnoj obali Rajne (217 km² na desnoj, 13 km² na lijevoj obali), na mjestu gdje se u nju uliva rijeka Disel. Sama riječ Dizeldorf znači „selo na Diselu“.

U gradu je sjedište mnogih velikih kompanija: Henkel (kemija), E.ON (energija), Rajnmetal (metalurgija), Vodafon (telekomunikacije), LTU (zračni  transport) itd. U gradu posluje preko 5000 inostranih kompanija. Tu je prisutno i 170 banaka, od toga 50 inostranih. Poslovni toranj Arag je visok 124,9 metara. U Dizeldorfu živi kolonija od 7000 Japanaca, najveća u Europi.

Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarski, kulturni i obrazovni centar Tuzlanskog kantona i ekonomsko-geografske regije sjeveroistočne Bosne. Tuzla je pretežno industrijski grad, centar istoimene općine i Tuzlanskog kantona.Također je i  gospodarski, kulturni, sportski, obrazovni centar sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, u dolini planine Majevice.

Grad je poznat po kemijskoj i motornoj industriji. Posebice je poznat po velikom bogatstvu solju, po kojoj je i dobio ime (iz turskog jezika: „tuzi“ znači „so"), te ovaj grad leži na velikom broju rudnika soli.

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući činitelj za usmjeravanje dosadašnjeg gospodarskog  razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka povijest. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno Panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u so još u neolitu. Poslije su oformili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

18. jula 2003. godine, lokalne vlasti su odlučili da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi koji ima slano jezero i jedini grad na svijetu čije je slano jezero istovremeno i kupalište i plaža u najužoj historijskoj jezgri grada. Voda slanog Panonskog jezera je navodno i ljekovita.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i uglja.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.