Osijek grad u Hrvatskoj, koji je dobio ime po nazivu „oseka“, mjestu gdje je riječni vodostaj niži i pogodniji za razvoj grada. U Osijeku danas živi oko 100.000 žitelja, smješten u podunavskoj ravnici na desnoj obali rijeke Drave, 22km od ušća u Dunav. Kao najveći grad u istočnoj Hrvatskoj  predstavlja njegov finansijski, upravni i gospodarski centar.

Osijek ima kontinentalnu klimu gdje su zime duge i hladne a, ljeta topla. Prosječna temeratura je 11°C.

Grad sa bogatom povijesnom i kulturnom baštinom je i najzeleniji grad u Hrvatskoj. Sa svojih 17 parkova, plijeni ljepotom. Osječka Tvrđa, izgrađena početkom XVIII stoljeća u baroknom stilu, šetalište uz rijeku Dravu,koje se nalazi gotovo u samom gradu proglašeno je za najljepše šetalište u Hrvatskoj.

Osjek je u XIX stoljeću doživio kulturni i ekonomski procvat. Izgrađena je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta i niz drugih kulturnih ustanova.  Bio je prvi grad u Hrvatskoj čijim se ulicama kretao tramvaj. Uz Zagreb je i danas jedini grad na čijim ulicama možete vidjeti električno vozilo.

Crkva Svetog Petra i Pavla je raskošna građevina. Njen toranj je visok 90 metara. Sagrađena je koncem XIX stoljeća.

Preko puta crkve nalazi se Županijska ulica, kojom dominiraju dvije značajne zgrade.Zgrada narodnog kazališta sa dugom i bogatom tradicijom. Izgrađena1866. godine u venecijanskom stilu gdje je prva kazališna sezona počela je 1907. godine. I zgrada Županijskog sabora, najveća klasistička zgrada rađena prema nacrtu arhiktekte Hilda.

Trg Ante Starčevića, središnji gradski trg kog krasi fontana, svečano je otvoren 2005. godine.

Osijek je centar putovanja regijom srednjeg podunavlja. Novi autobusni kolodvor Osijek smješten u ulici Bartola Kašića br.70  svečano otvoren 2011. godine, moderno je opremljen i lijepo organiziran. Autobusom iz Osijeka do Beograda ili iz Osijeka do Novog Sada, je najbolji način da uz udobnu vožnju uživate razgledajući okolinu.

Kako svjedoče brojni povjesni spisi, Međugorje se prvi put spominje krajem XVI stoljeća kao autonomna župa u okviru Naronskog okruga. U njoj su pronađeni ostaci kasnoantičke bazilike dok je sadašnja župa osnovana krajem XIX stoljeća.

Međugorje se prostire u regiji Brotnjo koja se nalazi na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Ovo područje koje ulazi u sastav Općine Čitluk predstavlja jedan od najpoznatijih centara vjerskog turizma u svijetu. Vjernici iz cijelog svijeta dolaze pokloniti se na mjestu poznatom po ukazanju Djeve Marije. Ovaj fenomen prvi put uočen je, kako svjedoče vjernici, krajem XX stoljeća, što je Međugorje učinilo jednim od najposjećenijih turističkih mjesta na Balkanu. Službeni naziv ovog sakralnog područja je „Svetište kraljice mira“ i godišnje ga obiđe oko milijun pripadnika rimokatoličke vjeroispovjesti. Hodočasnici se u najvećem broju okupljaju u crkvi Svetog Jakova Zebedejeva, zaštitnika hodočasnika.

U Međugorju postoje tri mjesta hodočasničkog okupljanja, a to su Brdo ukazanja, Križevac i Župna crkva.

Brdo ukazanja - mjesto iznad zaseoka Podbrdo u Bijakovićima, na kojem se srpnja 1981. godine ukazala Gospa. Na uzlaznoj putanji su 1989. godine postavljeni reljefi radosnih i žalosnih otajstava krunice, rad firentinskog profesora Carmela Puzzolo iz Firence.

Križevac - brdo iznad Međugorja na kojem su žitelji početkom XX stoljeća podigli osam metara visok betonski križ, kao pomen 1900. godišnjice Isusovog raspeća. Skupine hodočasnika na ovom mjestu obavljaju pobožnost Križnog puta. S početka su ovdje postaje bile označene drvenim križevima, da bi 1988. godine na tom mjestu bile postavljene brončane postaje „Puta križa“, koje su takođe rad talijanskog kipara Carmela Puzzolo.

Župna crkva – nakon što je prilikom potresa stradala stara župna crkva, započeta je izgradnja nove crkve koja je završena 1969. godine i od tada prezentira mjesto slavljenja euharistije i sakramentalnog života. Crkva je kao i župa posvećena Svetom Jakovu starijem, apostolu i zaštitniku hodočasnika. U okviru crkve je podignut oltar i dvadeset ispovjedaonica kao i kapelica za euharistijsko klanjanje s prostorijama za predavanje i duhovne razgovore.

U Međugorju se odvijaju mnogobrojni međunarodni susreti: Molitveni doček Nove godine, Međunarodni susret voditelja centara mira, Međunarodni seminar za svećenike, Međunarodni seminar za bračne parove, Međunarodni molitveni susret mladih kao i Seminar posta molitve i šutnje.