Glavni grad  pokrajine Štajerska u Austriji je Grac. Drugi je po veličini austrijski grad i ima oko 320 tisuća stanovnika.

Poznat je i kao Sveučilišni centar, pošto na 6 sveučilišta studira 50 000 studenata. Većinu studenata, oko 80 %, čine inostrani. Jedan od ovdašnjih studenata je bio i Nikola Tesla, od 1875. do 1877. godine.

Studentski život danas daje ritam Gracu, pa je upravo to i jedan od bitnijih razloga da Grac bude povezan stalnim autobusnim linijama sa cijelom Europom.

Znamenitosti Graca ,koji su neizostavni na svim razglednicama, su:

-Grazer Schlossberg ( Gracer Šlosberg ), zamak na vrhu brda u centru, i glavna turistička atrakcija grada. Do zamka se može doći žičarom, dizalom ili hodajući starim krivudavim stazama;

-Hauptplatz, poznati trg, nastao u XVII stoljeću, od kada i predstavlja centar gradskog života. Sa Hauptplatza polaze sve glavne šoping ulice, potrebne turistima. Na trgu se nalazi i impresivna zgrada gradske vijećnice Rathaus;

-Kunsthaus, muzej suvremene umjetnosti, smješten u spektakularnoj modernoj građevini, kao simbol harmonične koegzistencije starog i novog Graca. Sagrađen je 2003., u godini kada je Grac bio kulturna prijestolnica Europe, a u njemu su izložena djela moderne umjetnosti;

-Landeszeughaus, muzej oružja sa jednom od najboljih kolekcija na svijetu, raspoređenom na pet katova;

-Pabovi, koji sve više liče na one u Irskoj i Engleskoj, skoncentrirani su oko povijesne jezgre grada.

Iako autobusni promet nije dominantan, većina stranaca ga koristi zbog atraktivnosti putovanja na linijama koje povezuju Grac sa Bečom. Direktne autobusne linije , također, saobraćaju i od ostalih većih austrijskih gradova, kao i iz Zagreba, Ciriha i Minhena.

Zadar (lat. Iadera / Iader) je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

U sastavu naselja Zadar nalaze se 22 mjesna odbora (četvrti), a Grad Zadar, kao upravno teritorijalnu jedinicu čini osim Zadra još 14 naselja, ukupno 15 (stanje 2011). To su: Babindub, Brgulje, Crno, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zadar i Zapuntel.

Razvio se na povoljnom položaju u središtu hrvatskog dijela istočne obale Jadranskog mora, zaštićen nizom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju prevage jedrenjačkog pomorskog prometa. Kopneno zaobalje čini prostrani uravnjeni prostor Ravnih Kotara, što mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od većine drugih primorskih gradova Hrvatske. Masivom Velebita priobalno je područje morfološki odijeljeno, ali i povezano s Likom i kontinentalnim dijelovima Hrvatske, što je u najnovije vrijeme vrednovano izgradnjom suvremene autoceste, odnosno tunela Sveti Rok.

Nakon što su u XX. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao prometnu važnost - kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a grad je spojen s modernom četverotračnom cestom Zadar Zapad - autocesta A1. Odvojkom željezničke pruge je od 1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb - Split. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Italijom Ancona. Zračna luka Zadar nalazi se u Zemuniku, 10 km istočno od grada.