Vozni red Bohum do Tuzla

Bohum (njem. Bochum) je grad u Njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija.  Nalazi se u centru Rurske oblasti. Bohum je jedan od četiri grada centara Rurske oblasti i sa gotovo 380.000 stanovnika šesti grad po veličini u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, drugi grad po veličini u Vestfaliji i nalazi se unutar 20 gradova po veličini u Njemačkoj. Broj stanovnika Bohuma je 1905 prešao 100.000 stanovnika i od tada je Bohum dobio status grada.

U Bohumu se nalazi osam visokoškolskih ustanova. Najveće i najpoznatije je Rur-Sveučilište Bohum, koje je sa preko 30.000 studenata jedno od najvećih Sveučilišta u Njemačkoj. Rur-Sveučilište Bohum otvoreno je 1965. godine kao prvo novootvoreno Sveučilište u Saveznoj Republici Njemačkoj.

 Veoma je poznat Njemački muzej rudarstva, ali i Kazalište, Planetarij, Njemački željeznički muzej u Dalhauzenu i najuspešniji mjuzikl na svijetu Starlight Express.

Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarski, kulturni i obrazovni centar Tuzlanskog kantona i ekonomsko-geografske regije sjeveroistočne Bosne. Tuzla je pretežno industrijski grad, centar istoimene općine i Tuzlanskog kantona.Također je i  gospodarski, kulturni, sportski, obrazovni centar sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, u dolini planine Majevice.

Grad je poznat po kemijskoj i motornoj industriji. Posebice je poznat po velikom bogatstvu solju, po kojoj je i dobio ime (iz turskog jezika: „tuzi“ znači „so"), te ovaj grad leži na velikom broju rudnika soli.

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući činitelj za usmjeravanje dosadašnjeg gospodarskog  razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka povijest. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno Panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u so još u neolitu. Poslije su oformili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

18. jula 2003. godine, lokalne vlasti su odlučili da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi koji ima slano jezero i jedini grad na svijetu čije je slano jezero istovremeno i kupalište i plaža u najužoj historijskoj jezgri grada. Voda slanog Panonskog jezera je navodno i ljekovita.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i uglja.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.