Amsterdam je najveći i glavni grad kraljevine Nizozemske. Osnovan je krajem 12. stoljeća kao malo ribarsko mjesto na obali rijeke Amstel, po kojoj je i dobio ime. Nalazi se u provinciji Sjeverna Nizozemska, te zajedno sa tri druga grada (Roterdam, Utreht, Hag) čini Randstad - jednu od najvećih konurbacija u Evropi, čija se populacija procjenjuje na gotovo sedam milijuna žitelja.

Grad leži na više od 150 kanala koji su povezani sa gotovo 1300 mostova, pa ga mnogi često upoređuju sa Venecijom. Zato je Amsterdam najljepše razgledati sa nekog od turističkih brodova, koji će vas provesti kroz tri glavna kanala. Kopneni dio je najbolje obići pješke ili se pridružiti lokalnom stanovništvu na biciklima, kojih u Amsterdamu ima više od pola milijuna.

Amsterdam svake godine bilježi izuzetnu turističku posjećenost. Pored Rajks muzeja, muzeja Vinsenta van Goga i Rembranta i kuće Ane Frank, velikom prihodu od turizma Amsterdam treba prvenstveno da zahvali legalizovanoj prostituciji i četvrti crvenih fenjera (De Valen), legalizovanom konzumiranju lakih droga i postojanju više stotina tzv. kofi šopova u kojima se mogu kupiti najrazličitije vrste kanabisa, kao i izuzetno bogatim sadržajima namijenjenim LGBT zajednici, među kojima je i Amsterdamska gej parada – turistički najposjećenija manifestacija koja se održava na teritoriju Nizozemske.

Rajksmuzeum

Rajksmuzeum je državni muzej Nizozemske. Ovaj muzej posjeduje umjetničko-povijesnu zbirku, u kojoj je najznačajniji dio slikarstvo Zlatnog doba Nizozemske (17. stoljeće). Rajksmuzeum je osnovan 1800. u Hagu kao kolekcija umjetnina nizozemskog stathoudera. Po naređenju Luja Napoleona, brata Napoleona Bonaparte, muzej se 1808. preselio u palatu na rijeci Dam u Amsterdamu, a zbirci su pridodate slike koje su bile vlasništvo grada Amsterdama. Od 1885. muzej se nalazi na sadašnjoj lokaciji, trgu Muzeumplejn, pored Muzeja Van Goga i Muzeja Stedlajk. Rajksmuzeum godišnje posjeti i do dva milijuna posjetitelja.

Muzej Van Goga

Muzej posjeduje najbrojniju kolekciju Van Gogovih slika i crteža na svijetu. Stalna postavka muzeja sadrži oko 200 slika i oko 550 crteža koji prikazuju Van Goga u različitim stadijima stvaralaštva. Ovaj muzej također posjeduje djela Van Gogovih suvremenika i prijatelja, kao i brojnu dokumentarnu građu među kojom i tisuće pisama Van Goga bratu Teu. Prema podacima posjećenosti Muzej Van Goga je najposjećeniji muzej u Nizozemskoj i nalazi se među 30 najposjećenijih muzeja svijeta.

Rembrantova kuća

Kuća u kojoj je od 1639. do 1659. godine živio Rembrant sadrži veliku kolekciju njegovih djela i to u ambijentu u kome je većina njih nastala. Muzej je proširen još jednim krilom kako bi se osiguralo dovoljno prostora za trajnu izložbu njegovih djela. U ovom muzeju izloženo je više od 250 umjetnikovih skica i autoportreta.

Kuća Ane Frank

Kuća jevrejske djevojčice Ane Frank u kojoj je napisala svoj svjetski poznati dnevnik i provela posljednje dvije godine svog života nalazi se u centru Amsterdama i pretvorena je u muzej. Original dnevnika je samo jedan dio stalne postavke ovog muzeja.

Muzej Madam Tiso

Madam Tiso je muzej voštanih figura koji se pored Amsterdama nalazi još u Londonu, Berlinu, Šangaju, Hongkongu, Njujorku, Las Vegasu i Vašingtonu. Muzej Madam Tiso je danas jedna od najvećih turističkih atrakcija grada, a u njemu su izložene voštane figure povijesnih i kraljevskih ličnosti, filmskih, glazbenih i sportskih zvjezda i poznatih ubojica.

De Valen

Četvrt crvenih fenjera (De Valen) poznata je po noćnim klubovima, seks-šopovima i erostskom kazalištu Moulin Rougeu (po uzoru na pariski kabaret). U izlozima su prijateljice noći, koje oskudno odjevene prekraćuju vrijeme ćaskanjem, manikiranjem noktiju ili češljanjem, te pozivaju na intimno druženje. Interesantno je to da je u četvrti crvenjih fenjera fotografiranje i snimanje najstrožije zabranjeno. U samom centru ovog djela Amsterdama nalazi se Muzej erotike, koji posjeduje četiri sprata bogato opremljena erotskim spravama manje i veće umjetničke vrijednosti.

Heineken Experience

Nijedna posjeta Amsterdamu nije kompletna dok ne zavirite u pivovare u kojima se proizvodi možda i najbolje svjetsko pivo. Heineken Experience je muzej pivovare Heineken koji posjetiteljima  pruža uvid u povijest pivovare i proces pravljenja piva tijekom godina. Heineken je osnovan 1864. godine i trenutačno zapošljava više od 76 tisuća ljudi u 165 pivovara širom svijeta.

Subotica (mađ. Szabadka) je najsjeverniji grad u Republici Srbiji, drugi po broju žitelja u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Po popisu iz 2002. godine ima 99.471 stanovnika. Nalazi se na 10 km razdaljine od granice Srbije sa Mađarskom. Administrativno je središte Sjevernobačkog okruga.

Subotica se prvi put pominje 1391. pod mađarskim imenom Zabadka. Godine 1527. Subotica je bila prijestolnica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmanlijsko carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686, kada je postala posjed Habzburške monarhije. Od polovice 18. stoljeća ime joj je promijenjeno u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovno promijenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a ime Subotica (Szabadka) joj je vraćeno 1845. Subotica je 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od 2007. Subotica ima status grada u Republici Srbiji.

Grad je smješten u Panonskoj nizini koji ima dugu tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Općina, koja obuhvata grad i 18 prigradskih naselja, prostire se na površini od 1.008 četvornih kilometara.

Subotica je, zahvaljući svom geografskom položaju i marljivim žiteljima, tijekom vremena postala najznačajniji administrativno-upravni, industrijski, trgovački, prometni i kulturni centar u sjevernoj Bačkoj, a obližnje Palićko jezero je čini i turističko-rekreacijskim centrom šireg područja.

U blizini grada je i priključak koji Suboticu povezuje sa Mađarskom na sjeveru i Južnom Europom preko Beograda na jugu. Također, Subotica je željeznički povezana sa cijelom Europom.

U prometnom pogledu Subotica se, u pravom smislu riječi, nalazi na raskrižju putova i pruga. U neposrenoj blizini Subotice prolazi autoput E-75, a u samom gradu se križaju magistralni pravci prema Novom Sadu (M-22.1), Somboru i Kelebiji (Mađarska) (M-17.1), Horgošu (M-22.1) i Senti (M-24)(dio do autoputa E-75 je realiziran, a ostali dio je u planu). Trasa pruge Beograd - Budimpešta prolazi kroz urbano jezgro i tu se račva sa pružnim pravcima prema Somboru, Horgošu, Crvenki i Baji. Sve ove činjenice doprinose svrstavanju Subotice u jedno od značajnijih prometnih čvorišta u Republici Srbiji.

Značajnije godišnje manifestacije u Subotici su:

"Međunarodni sajam poduzetništva",

"Međunarodni filmski festival - Palić",

"Međunarodni festival kazališta za djecu Oton Tomanić",

"Ljetne kazališne večeri",

"Dužijanca",

"Berbanski dani",

"Ujedinjene igre".