Bratislava je glavni i najveći grad Slovačke, ima oko 450 000 stanovnika,nalazi se na samoj granici sa Austrijom i Mađarskom. Ovo je jedini glavni grad koji se graniči sa dvije države. Beč i Bratislava, najbliži glavni gradovi u Europi, udaljeni samo 60 km, nekoć su bili povezani električnim tramvajem.

Uz prisustvo reda i standarda zapadnih država u Bratislavi možete osjetiti južnjački i slavenski duh direktnosti, otvorenosti, bohemskog života. Nema gužvi, brzine i tenzije koju osjećamo u većim gradovima. Ugodnost života možete primijetiti na ulici, u gradskom prijevozu, u restoranu...

Prije 1919, bila je poznata kao Prešporok, na slovačkom. Od 1919. godine, nakon Prvog svjetskog rata, grad nosi naziv Bratislava. Ime je stvorio Šefarik u prvoj polovici XIX stoljeća.

Klima u Bratislavi je umjereno kontinentalna. Tijekom ljeta temperatura moze da poraste i do 30 C, povremeno čak i više. Tijekom zime temperature su oko ništice, ali noću, one mogu ići i niže od -10 C. Ukoliko padne snijeg, snježni pokrivač se neće zadržati dulje od par dana.

Na istočnoj obali Dunava nalazi se stari, povijesni dio grada, dok je na zapadu novi moderni dio. Oduvijek je bio jedan od glavnih kulturnih centara srednje Europe. Također je bio središte višestoljetne povijesti i raskrižje brojnih kultura i trgovačkih putova. Danas je najvažnije gospodarsko i kulturno središte Slovačke.

Što posjetiti u Bratislavi:

Bratislavski hrad dvorac na brdu kog često zbog svog neobičnog izgleda nazivaju „naopačke okrenutim stolom“. Dvorac je iz 15. stoljeća, koristio se kao kraljevska rezidencija a zatim kao vojno stanište. Austrijski vojnici su 1811. godine napali dvorac i tada je izgorio do temelja. Obnovljen je 50-tih godina 20.stoljeća, te i dan danas traje rekonstrukcija.

Novi most, most preko Dunava gdje se na samom mostu nalazi restoran NLO na visini 84 metra odakle možete posmatrati grad.

Mihaelov toranj je negdašnja osmatračnica dok se danas u njemu nalazi izložba oružja.

Slavin spomenik se nalazi na vrhu brda sa pogledom na grad i najviše je mjesto u Bratislavi. Podignut je u znak sjećanja na žrtve sovjetske vojske u Drugom svjetskom ratu.

Katedrala St Martin je jedna od najstarijih crkava u Bratislavi. U ovoj katedrali vršile su se krunidbe kraljeva. Na vrhu katedrale nalazi se zlatna kruna.

Primacilni trg sa Primacijalnom palačom, nadbiskupska palača. Na palači se nalazi biskupski šešir, napravljen od željeza, težak 150 kg. Tu su nastupali Mocart, Betoven, List. Napoleon je ovdje potpisao Presburški sporazum u tzv. Dvorani ogledala.

St Clare crkva, gotička crkva koja se nalazi u Klariska ulici i trenutno se koristi kao koncertna dvorana.

Roland Fontana koju je po narudzbi mađaskog kralja Maksimiliana 1527. godine, radio kamenorezc Andreas Luttringer.

Primate palača je trenutačno sjedište gradonačelnika Bratislave.

Crkva svete Elizabete poznatija kao Plava crkva, ukrašena keramičkim cvijetnim pločicama u različitim nijansama plave boje.

Jedna od bratislavskih atrakcija su brojne gradske skulpture, među kojima je Napoleonov vojnik.

Herceg Novi, grad sa specifičnom mikroklimom i više od 200 sunčanih dana godišnje, postaje jedna od najposjećenijih turističkih destinacija Crne Gore.

Smješten na ulazu u jedan od najljepših svjetskih zaliva Boku Kotorsku i podno planine Orjen Herceg Novi turistima nudi bogato spomeničko nasljeđe, manastire i crkve, brojna utvrđenja poput Španjole, Kanli Kule, Sat Kule i nadaleko poznata stepeništa, po kojima je i dobio nadimak „Grad od skalina“.

Prvo ime Herceg Novog je bilo Sveti Stefan, kada je i osnovan 1382. godine u sastavu Kraljevine Bosne za vrijeme vladavine kralja Tvrtka Prvog Kotromaniću. Tvrtkova želja je bila da Kraljevina Bosna dobije sopstvenu luku kako bi bila trgovinski nezavisan od Dubrovnika. Dubrovčani su stoga blokirali grad i primorali Tvrtka da prizna njihov monopol nad trgovinom soli. Poslije Tvrtkove smrti, vojvoda Sandalj Hranić Kosača je zadobio naselje.

Svoje današnje ime, Herceg Novi, dobio je u vrijeme vladavine Sandaljevog sestrića, hercega od Svetoga Save Stefana Vukčića Kosače, kada je doživio i najveći procvat i razvoj. Turci ga osvajaju 1482. godine i vladaju njime dva vijeka, sve do 1687. godine.

Nakon toga na njegovom tlu smjenjuju se razni narodi i civilizacije, ostavljajući duboke tragove na istoriju, kulturu i ukupan razvoj ovoga kraja. Nakon Turaka grad osvajaju Mlečani, koji vladaju sve do propasti Mletačke republike 1797. godine. Od tada dolazi do čestih promjena uprave u Herceg Novom.

Hrceg Novi je poznat po izrazito bogatom kulturnom programu koji u ljetnjim mjesecima obuhvata prije svega tradicionalni filmski i muzički festival. Naravno, manifestacije se značajnim djelom organizuju i ostalih mjeseci, što doprinosi da grad „živi“ tokom čitave godine.