Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi. Leži na rijeci Dravi.

Maribor je smješten na 269,5 m nadmorske visine. Predstavlja regionalno središte pokrajine Štajerske, koja se zapravo većim dijelom prostire u susjednoj državi Austriji. Grad leži na obje obale rijeke Drave, na mjestu gdje se sastaju planinski masiv Pohorje, Dravsko polje, planina Kozjak te Slovenske gorice. Najbliži veći grad je austrijski Graz, oko 60 km sjeverno od Maribora.

Prijemom Slovenije u EU, 2007. ukinuta je granična kontrola između Austrije i Slovenije, pa je tako i granični prijelaz Šentilj, nedaleko od Maribora, postao dio povijesti.

Popularne turističke znamenitosti grada uključuju Mariborsku katedralu koja datira iz 12. stoljeća, građenu u gotičkom stilu te Mariborsku gradsku vijećnicu, izgrađenu za vrijeme renesanse. Također, tu je i dvorac iz 15. stoljeća .

Maribor je dom najstarije vinove loze na svijetu, koja je stara više od 400 godina, a nosi ime Stara trta. Također, u brojnim vinogradima i voćnjacima u bližoj okolici grada nudi se domaće vino, kao i kompletne usluge seoskog turizma.

Svakog siječnja skijaški centar Mariborsko Pohorje domaćin je ženskog slaloma i divovskih slalomskih utrka Svjetskog alpinističkog skijaškog kupa, poznatog kao Zlatna lisica.

Svake godine u lipnju se održava festival Lent, na kojemu nastupa velik broj zabavljača, poput glazbenika i sl.

Nirnberg (njem. Nürnberg) je ekonomski i kulturni centar oblasti Frankonije, na sjeveru njemačke pokrajine Bavarske. Drugi je grad po veličini i značaju u Bavarskoj, poslije Minhena.

Grad Nirnberg leži na obje strane rijeke Pegnic koja izvire oko 80 km. sjeverozapadno od grada.

U svoje zlatno doba Nirnberg je postao grad simbol njemačke umjetnosti i humanizma. Veliki umjetnici ovoga doba su slikar i grafičar Albreht Direr, duborezac Fajt Štos i kamenoklesač  Adam Kraft. Anton Koberger je 1470. u Nirnbergu otvorio prvu europsku grafičku štampariju u kojoj je objavio svoje „Nirnberške kronike“ (ilustrirana povijest svijeta). Tu je rođen i barokni kompozitor Johan Pahelbel. Njihova djela su Nirnbergu donijela veliku slavu.

Iz suvremenog doba grad je poznat i po tome da je na mitingu 1935. Adolf Hitler  naredio da se Rajhstag sastane u Nirnbergu i donese Nirnberške zakone, po kojima je Židovima oduzeto njemačko državljanstvo. Taj simbolizam, prije nego industrijski značaj, motivisao je saveznike da masovno bombardiraju Nirnberg tijekom Drugog svjetskog rata. Najžešći napad se odigrao 2. siječnja 1945, kada je potpuno uništen povijesni centar grada.

Bombe su poštedjele Palaču pravde u kojoj je održan Nirnberški proces (suđenje zločincima nacističkog režima), od 20. studenog 1945. do 1. listopada 1946.

Povijesni centar grada je rekonstruiran brzo nakon rata.

Gradski božićni vašar je jedan od najposjećenijih u Njemačkoj, sa preko milijun posjetitelja. Danas je gradska privreda orijentirana ka suvremenim tehologijama.