Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi. Leži na rijeci Dravi.

Maribor je smješten na 269,5 m nadmorske visine. Predstavlja regionalno središte pokrajine Štajerske, koja se zapravo većim dijelom prostire u susjednoj državi Austriji. Grad leži na obje obale rijeke Drave, na mjestu gdje se sastaju planinski masiv Pohorje, Dravsko polje, planina Kozjak te Slovenske gorice. Najbliži veći grad je austrijski Graz, oko 60 km sjeverno od Maribora.

Prijemom Slovenije u EU, 2007. ukinuta je granična kontrola između Austrije i Slovenije, pa je tako i granični prijelaz Šentilj, nedaleko od Maribora, postao dio povijesti.

Popularne turističke znamenitosti grada uključuju Mariborsku katedralu koja datira iz 12. stoljeća, građenu u gotičkom stilu te Mariborsku gradsku vijećnicu, izgrađenu za vrijeme renesanse. Također, tu je i dvorac iz 15. stoljeća .

Maribor je dom najstarije vinove loze na svijetu, koja je stara više od 400 godina, a nosi ime Stara trta. Također, u brojnim vinogradima i voćnjacima u bližoj okolici grada nudi se domaće vino, kao i kompletne usluge seoskog turizma.

Svakog siječnja skijaški centar Mariborsko Pohorje domaćin je ženskog slaloma i divovskih slalomskih utrka Svjetskog alpinističkog skijaškog kupa, poznatog kao Zlatna lisica.

Svake godine u lipnju se održava festival Lent, na kojemu nastupa velik broj zabavljača, poput glazbenika i sl.

Kako svjedoče brojni povjesni spisi, Međugorje se prvi put spominje krajem XVI stoljeća kao autonomna župa u okviru Naronskog okruga. U njoj su pronađeni ostaci kasnoantičke bazilike dok je sadašnja župa osnovana krajem XIX stoljeća.

Međugorje se prostire u regiji Brotnjo koja se nalazi na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Ovo područje koje ulazi u sastav Općine Čitluk predstavlja jedan od najpoznatijih centara vjerskog turizma u svijetu. Vjernici iz cijelog svijeta dolaze pokloniti se na mjestu poznatom po ukazanju Djeve Marije. Ovaj fenomen prvi put uočen je, kako svjedoče vjernici, krajem XX stoljeća, što je Međugorje učinilo jednim od najposjećenijih turističkih mjesta na Balkanu. Službeni naziv ovog sakralnog područja je „Svetište kraljice mira“ i godišnje ga obiđe oko milijun pripadnika rimokatoličke vjeroispovjesti. Hodočasnici se u najvećem broju okupljaju u crkvi Svetog Jakova Zebedejeva, zaštitnika hodočasnika.

U Međugorju postoje tri mjesta hodočasničkog okupljanja, a to su Brdo ukazanja, Križevac i Župna crkva.

Brdo ukazanja - mjesto iznad zaseoka Podbrdo u Bijakovićima, na kojem se srpnja 1981. godine ukazala Gospa. Na uzlaznoj putanji su 1989. godine postavljeni reljefi radosnih i žalosnih otajstava krunice, rad firentinskog profesora Carmela Puzzolo iz Firence.

Križevac - brdo iznad Međugorja na kojem su žitelji početkom XX stoljeća podigli osam metara visok betonski križ, kao pomen 1900. godišnjice Isusovog raspeća. Skupine hodočasnika na ovom mjestu obavljaju pobožnost Križnog puta. S početka su ovdje postaje bile označene drvenim križevima, da bi 1988. godine na tom mjestu bile postavljene brončane postaje „Puta križa“, koje su takođe rad talijanskog kipara Carmela Puzzolo.

Župna crkva – nakon što je prilikom potresa stradala stara župna crkva, započeta je izgradnja nove crkve koja je završena 1969. godine i od tada prezentira mjesto slavljenja euharistije i sakramentalnog života. Crkva je kao i župa posvećena Svetom Jakovu starijem, apostolu i zaštitniku hodočasnika. U okviru crkve je podignut oltar i dvadeset ispovjedaonica kao i kapelica za euharistijsko klanjanje s prostorijama za predavanje i duhovne razgovore.

U Međugorju se odvijaju mnogobrojni međunarodni susreti: Molitveni doček Nove godine, Međunarodni susret voditelja centara mira, Međunarodni seminar za svećenike, Međunarodni seminar za bračne parove, Međunarodni molitveni susret mladih kao i Seminar posta molitve i šutnje.