Sombor se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Vojvodine, odnosno Srbije. Nalazi se na dnu basena nekadašnjeg Panonskog mora. Grad se razvio na jednom od 14 ostrva, koje je formirala rijeka Mostonga, svojim široko razlivenim tokom. Kasnije je vodoregulacijom, melioracijom i prokopavanjem kanala fizionomija terena sasvim izmijenjena pa Sombor više nije ostrvski grad na močvarnom terenu.

Sombor se svojim sjevernim obodom graniči sa Mađarskom, a na zapadu sa teritorijom Republike Hrvatske. Opština je veoma dobro povezana magistralnim i regionalnim putevima. Od Beograda je udaljen 175 km a od Budimpešte 220 km.

Ovaj grad se ubraja među najljepše i najreprezentativnije gradove Srbije. Čuven je po svojoj arhitekturi, urbanosti i originalnosti ali i po veselom duhu i bogatom društvenom i noćnom životu.

U pisanim dokumentima prvi put se pominje 1391. godine pod imenom Cobor Sent Mihalj, kao posjed grofa Cobora.
Nakon pada pod vlast Turaka Sombor je poprimio naglašene karakteristike turskog naselja. Postao je sjedište nahije Segedinskog sandžaka. Imao je hamam, saraj, dvije medrese i preko dvije stotine zanatskih radnji: kazandžija, kujundžija i drugih karakterističnih zanata dok su gradom dominirali minareti sedam džamija. Vlasti i vremena su se mijenjali do 1749. godine kada su somborci od carice Marije Terezije otkupili status „slobodnog kraljevskog grada“i od tada počinje novija istorija Sombora koju prati snažan privredni i kulturni razvoj.

Sombor je jedan od, u to vrijeme rijetkih gradova, koji je u potpunosti planski i urbanistički regulisan. Fransoa de Soar napravio je prvi plan Sombora čiji original se i danas čuva u bečkom Ratnom arhivu. Ovaj plan svjedoči da je stari centar Sombora zadržao svoj autentični oblik a većina velikih i reprezentativnih zgrada je sačuvana. Staro gradsko jezgro omeđeno je sa četiri vijenca – ulice formirajući pravougaonik koji jasno odvaja stari od novog dijela grada.
Većina građevina građena je u stilu Bidermajer i pseudo-bidermajer, a od gradskih palata i crkava izdvajaju se: somborska Županija, Gradska kuća ili Magistrat, Gradska biblioteka „Karlo Bijelicki“, Graškalovićeva palata, kuća Janoša Mađara, Kronić palata, Manastir Svetog arhiđakona Stefana, Crkva Presvetog Trojstva – stara katolička crkva, Crkva Svetog Jovana Preteče – mala pravoslavna crkva, Crkva Svetog velikomučenika Georgija – velika pravoslavna crkva, Karmelićanska crkva – crkva sa dva tornja, Kapela Svetog Ivana Nepomuka, Plebanija – Župni dvor, Preparandija – Učiteljska škola, Srpska čitaonica i mnoge druge.

Kada su prirodne atrakcije u pitanju, Sombor ni ovdje ne zaostaje, naprotiv, u cijeloj Srbiji ubjedljivo prednjači po broju parkova i zelenih površina. U okolini Sombora nalaze se čuvena lovišta i šumski kompleksi te je stoga lovni turizam u ovom kraju izuzetno razvijen. U somborskim lovištima uzgaja se plemenita divljač kao što je ritski jelen, srne, mufloni, divlje svinje, različite vrste ptica i druga sitna divljač.

Sombor je autobuskim prevozom izuzetno dobro povezan sa svim većim centrima u Srbiji.

Adresa autobuske stanice:

Franje Rackog bb, 25000 Sombor 
Tel: +381 25 441 166

Kraljevo je grad i sjedište istoimene teritorijalne jedinice u Srbiji. Nalazi se na ušću tri rijeke: Ibar, Zapadna Morava i Ribnica. Zajedno za Kragujevcom i Čačkom, Kraljevo je važan kulturni i administrativni centar Centralne Srbije. Ovaj kraj je bio naseljen od daleke prošlosti. Arheološki podaci otkrivaju nam prisustvo grčkih i rimskih uticaja. Selo Rudo Polje, iz kog je nastalo Kraljevo, osnovano je u drugoj polovini 14. veka. Od turske okupacije, odomaćilo se ime Karanovac. Današnje ime grad je dobio 1882. godine kada je Srbija proglašena kraljevinom.

Pored uloge opštinskog i administrativnog centra, grad Kraljevo ima i ulogu ekonomskog trgovinskog i industrijskog centra jugozapadne Srbije, centra gde su koncentrisani skoro svi privredni kapaciteti. Najveći uticaj na privredna kretanja na teritoriji grada ostvaruju delatnosti trgovine i prerađivačke industrije. To su ujedno i sektori u kojima posluje najveći broj preduzeća na teritoriji grada Kraljeva. Zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju, Kraljevo je postao i velika saobraćajna raskrsnica u državi. U okolini ima mnogo banjskih lečilišta: Vrnjačka, Mataruška, Bogutovačka, Vitanovačka i Sirčanska banja, koje su istovremeno i poznate turističke atrakcije. Poznati su pravoslavni manastri Žiča i Studenica, koji se nalaze u blizini grada.

Autobuska stanica se nalazi u ulici Oktobarskih žrtava, u neposrednoj blizini železničke stanice i centra grada. S obzirom na dobro razvijenu mrežu gradskog prevoza i postojanje taksi službi, autobuska stanica Kraljevo je dobro povezana sa centralnom grada.

Noćni provod

Noćni klub "Uno momento", "Hookah place Kraljevo", "Faraon"

Restorani

"Mirage", Pica Restoran "Kuća Sećanja", "AS", "Kralj", "Brvnara", "Tramonto ", "Nacional 2000", "Etno Restoran "Zavičaj"

Konobe

"Kvorum pub", "Havana club", "Amada caffe", "Bonton", "Gašper", "Flashback", "Kod kneza"

Manifestacije

"Narcisu u Pohode", "Čiker MTB Maraton", "Veseli spust", "Maglič fest", "Maturski ples", "Rock & River", "Srebrni kazan"

Smještaj

Popularni hoteli i moteli

Hotel Turist, "Đerdan", "Royal", "Konak Studenica 1186", "Crystal, "Sunce", "Žička plaža", "Olimp"

Šoping

TC "Big Kraljevo", TC "Slovo", TC "Danica", "Queen"

Važni telefoni

Autobuska stanica Kraljevo +381 (0)36 313 444

Medicinski centar +381 (0)36 332 522

Pošta  +381 (0)36 312 512

Policija +381 (0)36 231 777

Vatrogasna služba +381 (0)36 314-291

Dom zdravlja +381 (0)36 301-910