Mostar predstavlja upravno središte Hercegovačko – Neretvanskog kantona, ujedno i ekonomsko, kulturno, sveučilišno i gospodarsko središte Hercegovine. Nastao je u cvjetnoj dolini rijeke Neretve čiji su mostovi od davnina imali svoje čuvare – mostare, po kojima je ovaj grad i dobio ime.

Oduvijek je bio raskrižje mnogim civilizacijama čiji se duh u ovom gradu zadržao do današnjih dana, i to je ono što ga čini jedinstvenim u odnosu na druge gradove BiH. Njegovo stanovništvo uglavnom sačinjava mlada populacija, a s obzirom na činjenicu da predstavlja i sveučilišni centar regije može se slobodno kazati da je Mostar grad mladosti. Naseljava ga približno 126 000 stanovnika.

Tijekom devedesetih godina, bio je jedan od najrazorenijih gradova čije je kulturno – povijesno nasljeđe pretpilo velike posljedice, međutim nakon rata intenzivno je rađeno na njegovoj obnovi i rekonstrukciji.

Među građevinama koje su pretrpile najveću štetu je njegovo glavno obilježje - jedinstveni Stari most. Stari most podignut je u XVI stoljeću i predstavlja prvi spomenik kulture u BiH koji je stavljen pod zaštitu UNESCO-a. Njegova poslijeratna rekonstrukcija završena je 2004. godine.

Ponovno je izgrađena Crkva sv. Petra i Pavla, franjevačka crkva i njen zvonik, Stara mostarska gimnazija kao i najviša zgrada u Mostaru podignuta u vrijeme bivše Jugoslavije – „Mostarka“. Također, obnavljaju se ulice koje su bile najoštećenije u gradu - Bulevar Narodne Revolucije/Ulica hrvatskih branitelja i Ulica Alekse Šantića/Tvrtka Miloša. Dovršen je i glavni objekat Sveučilišne kliničke bolnice koji predstavlja jednu od najbolje opremljenih i najsuvremenijih bolnica na prostoru jugoistočne Europe.

Otvoreni su i Španski trg  kao i šetalište Nikole Šubića Zrinjskog koje spaja spomenuti trg sa Trgom hrvatskih velikana,  i revitalizirani parkovi Zrinjevac i Park nobelovaca na čijoj se suprotnoj strani nalazi park Antuna Branka Šimića.  

Hercegovačko-neretvanski kanton čuven je i po jednoj od najboljih gastro ponuda Balkana. Ovo područje poznato je po tradicionalnim jelima organskog podrijetla među kojima su najpoznatija: meso ispod sača, domaći kruh, razne vrste sireva, svinjski ili goveđi pršut, morska i riječna riba, domaća vina i sokovi, kao i med od ljekovitih trava.

Osim po izuzetnoj gastro ponudi, turistička ponuda Mostara poznata je po zanatskim radnjama i tržnim centrima sa raznolikom ponudom. Također, poseban užitak predstavlja posjet ovom gradu tijekom veljače , kada se njegovim ulicama i krajolicima prostire miris čuvenog behara.

Autobusne karte se mogu kupiti na kolodvorima ili direktno od vozača autobusa. Budući da je Istok Autobusni kolodvor u potpunosti obnovljen i s obzirom na to da se nalazi u neposrednoj blizini glavne željezničke postaje, objekti, kao što su barovi i prodavnice su na raspolaganju putnicima. Kolodvor je također opremljen sa garderobom, gdje možete ostaviti svoju prtljagu uz naknadu (oko 2 KM po komadu prtljage).

Autobusni kolodvor Istok:

Adresa: Trg Ivana Krndelja bb, Mostar

Tel: +387 36552025

Autobusni kolodvor Zapad:

Adresa: Vukovarska bb, Mostar

Tel: +387 36348-680

Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarski, kulturni i obrazovni centar Tuzlanskog kantona i ekonomsko-geografske regije sjeveroistočne Bosne. Tuzla je pretežno industrijski grad, centar istoimene općine i Tuzlanskog kantona.Također je i  gospodarski, kulturni, sportski, obrazovni centar sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, u dolini planine Majevice.

Grad je poznat po kemijskoj i motornoj industriji. Posebice je poznat po velikom bogatstvu solju, po kojoj je i dobio ime (iz turskog jezika: „tuzi“ znači „so"), te ovaj grad leži na velikom broju rudnika soli.

Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući činitelj za usmjeravanje dosadašnjeg gospodarskog  razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac budućeg razvoja.

Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka povijest. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno Panonskog mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina. Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode. Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u so još u neolitu. Poslije su oformili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.

18. jula 2003. godine, lokalne vlasti su odlučili da veliku količinu slane vode izvuku na površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi koji ima slano jezero i jedini grad na svijetu čije je slano jezero istovremeno i kupalište i plaža u najužoj historijskoj jezgri grada. Voda slanog Panonskog jezera je navodno i ljekovita.

Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i uglja.

Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje, naglog i brzog razvoja.